• OBJAVLJENO: 21.06.2022.
Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde
Preporuke i preventivne mjere u slučajevima visokih temperatura

Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoline, odnosno vremenske pojave toplotnog vala. Kod jačeg toplotnog vala moguć je gubitak tečnosti i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se, isto tako, može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve mišića, bljedilo i visoku temperaturu. Potrebna je pomoć ljekara.

Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke osobe su na nju osjetljivije. Rizične kategorije stanovništva su:

  • starije osobe;
  • bebe i mala djeca;
  • osobe koje uzimaju određene lijekove;
  • osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici;
  • osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala;
  • osobe koje uživaju alkohol ili droge;
  • osobe koje imaju problema sa kretanjem;
  • osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.

Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sistema. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitnim faktorom 30 i više.

Bez obzira na stepen aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam ljekar ograničava uzimanje tečnosti zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam.

Najblaži oblik simptoma sunčanice je omaglica ili vrtoglavica. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblogama.

Preventivne mjere:

  • Tokom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima.
  • Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati.
  • Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce.
  • Smanjite tjelesnu aktivnost, a u slučaju da ste primorani na fizičke napore popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tečnosti, najbolje ne previše hladnu vodu.
  • Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte.
  • Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.
  • Zamračiti prostorije u stanu i na radnom mjestu koje su okrenute prema suncu.
  • Otvarati prozore tek kad vanjska temperatura opadne; noću i rano ujutru.
  • Tuširati se mlakom vodom, te nekoliko puta tokom dana osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.
  • Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.
  • Jesti što više salate od voća i povrća.
  • Prije ulaska u automobil koji je dugo stajao izložen visokim temperaturama, otvoriti sva vrata i sačekati nekoliko trenutaka.
  • Prilikom izlaska iz automobila ne ostavljajte djecu i ljubimce ni kod kratkotrajnog odsustva.

 

Autor: Služba za odnose s javnošću, www.bpkg.gov.ba

webmail kanton gorazdewebmail
Copyright © 2005-2022. BPK Goražde.
Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole, uz OBAVEZNO navođenje izvora.