• OBJAVLJENO: 20.03.2014.
Članak novinarke Reuters- a o Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde
Grad koji je opstao u ratu pokazuje kako ići naprijed u nemirnoj Bosni
Workers prepare car upholstery in the Prevent factory in Gorazde

Workers prepare car upholstery in the Prevent factory in Gorazde

 

Goražde – oaza dobrih privrednih vijesti u poslijeratnoj Bosni

Muslimanski / Bošnjački grad koji se odupro osvajanju 1992-1995.

U Bosni vladaju nemiri zbog nezaposlenosti, korupcije

Napisala Daria Sito-Sučić

Goražde, Bosna, 20. Mart (Reuters) – Stanovnici Goražda ponosni su na otpor pružen tokom rata u Bosni 1992-95. godina. Goražde je preživjelo dok su druge muslimanske/ bošnjačke enklave na istoku zemlje, a najočitiji primjer je Srebrenica, pale pod vlast srpskih separatističkih snaga.

Odlazak stanovništva došao je kasnije, tokom mirnodopskog perioda, kada je Goražde bilo zaboravljeni grad na dvije obale sa bombardovanim i napuštenim fabrikama koje su tu i tamo nudile neko zaposlenje.

Dvije decenije kasnije Goražde je, međutim, još jednom pokazalu snagu – kao magnet za one koji traže zaposlenje i koji su primamljeni lokalnim industrijskim razvojem u zemlji koja inače pati zbog nezaposlenosti, korupcije i političke inertnosti.

U uslovima u kojima je četvrtina bh. radnosposobnog stanovništva nezaposlena, u Goraždu se broj zaposlenih u proteklih pet godina udvostručio. Njegove fabrike među svojim klijentima imaju neke od giganata svjetske auto-industrije.

„Goražde je bilo zaboravljeno i zapostavljeno od strane države“ kaže načelnik Muhamed Ramović, poznat kao „Rambo“ zbog svoje prodornosti. „Uvijek je bilo obećanja koja nisu ispunjavana i zbog toga smo odlučili da Goražde spasimo sami uz pomoć naših biznismena.“

Priča o oživljavanju Goražda posebno je dobila na značaju u februaru, kada je Bosna pogođena najgorim građanskim nemirima od rata, uzrokovanim frustracijama zbog stagnacije ekonomije i korumpirane političke klase.

Socijalno nezadovoljstvo je veliko i postavlja rastući izazov postratnom političkom poretku u Bosni gdje se ne nazire progres na ekonomskom polju. Za mnoge, Goražde je primjer kako se to radi.

POVRATAK BIZNISMENA

Sa industrijom uništenom u ratu, Goražde je ostalo izolirano u miru – dio nezavisnog, uglavnom bošnjačkog i hrvatskog entiteta koji se zove Federacija kojoj je pridružen uskim zemljanim koridorom i okružen srpskom teritorijom.

Do 2008. godine posao je imalo samo 3.500 od 25.000 stanovnika koji su živjeli na širem području Goražda. Drugi su odlazili.

Korijen preokreta može se naći u odluci goraždanskog biznismena Redža Bekta iz 2005. godine da se vrati iz Austrije gdje je boravio tokom rata.

Ono što je započeto kao skromni poslovni poduhvat koji je zapošljavao osam ljudi, danas broji 432 uposlenih i izvozi auto-dijelove za kompanije kao što su Audi, Porsche, BMW i Mercedes.

Vijesti su se proširile u automobilskoj industriji, a drugi su slijedili ovaj primjer. Još jedna kompanija ASA Prevent otvorila je dvije fabrike u gradu od 2008. godine u kojima je danas zaposleno 1.100 ljudi.

„Investitorima smo ponudili kvalifikovanu radnu snagu sa znanjem iz oblasti hemijske i namjenske industrije koje su ovdje postojele od ranije, a imali smo i porodicu Bekto koja je dovela investitore“ kaže Emir Frašto, šef kantonalne Vlade u Goraždu ili „premijer“ prema visoko-decentraliziranom uređenju u Bosni.

U 2011. godini kantonalna Vlada ponudila je investitorima državno zemljište za 1 bosansku marku (50 euro centi) pod uslovom da ko god prihvati ponudu, zaposli 760 radnika u naredne dvije godine i isplati plaće koje su više od bosanskog prosjeka.

Vlada snosi troškove zdravstvenog osiguranja za radnike do 27 godina starosti i organizuje obuku.

„Sve izvozne kompanije su u ekspanziji i mi očekujemo da do kraja godine bude otvoreno  1.400 novih radnih mjesta, duplo više nego što smo ranije očekivali“ kaže Demir Imamović, katnonalni ministar za privredu. On kaže da broj zaposlenih u ovoj godini treba dostići 7.000, duplo više nego u 2008. godini.

„Vjetar promjena dotaknuo je sve“ – kaže on.

POMJERANJE GRANICA

U uglađenim, savremeno opremljenim proizvodnim pogonima kompanije Bekto Precisa mašinski inženjeri proizvode alate i plastične dijelove, uključujući sjedišta za stadione odobrene od strane FIFA i UEFA kao i ski vezove za brendove kao što su Marker i Fischer.

Porodični biznis sa tradicijom dugom 35 godina planira zaposliti još 250 radnika u novim pogonima, dok Bekto želi proširiti proizvodnju u dvije druge firme koje je osnovao, uključujući zajedničko ulaganje sa njemačkom firmom Hella, koja proizvodi rasvjetu za automobile.

Etnička podijeljenost u Bosni bila je u korijenu bijesa koji je prelio  čašu u februaru zbog nezaposlenosti, ucjena i političkih prepirki.

Etničke granice sa izgledom labirinta proizvele se ogroman, skup i neefikasan javni sektor koji guši biznis i odvraća investitore. Bošnjačko-hrvatska federacija sama je podijeljena na 10 kantona, od kojih svaki ima vladu sa širokim izvršnim nadležnostima.

Frašto kaže da politička atmosfera nije bila najbolja i da je njegova Vlada ohrabrila kompanije da se prošire na prostor Republike Srpske.

„Teško da se možemo razviti unutar granica Federacije“ kazao je on Reuters-u. „Ne mislimo da ovakvo administrativno uređenje pogoduje razvoju“.

Srbi već dolaze na druge načine.

„Zahvalna sam što mogu naći posao ovdje“ kaže Slobodanka Tošić, jedna od 90 Srba koji svakodnevno dolaze da rade u ASA Prevent u Goraždu. Tošić, koja je ostala bez posla u Fabrici stakla u Čajniču u blizini granice s Crnom Gorom, sada šije auto-presvlake za vozila Volkswagena.

„U Čajniču niko ne radi“ kaže ona.

Steve Reitz, humanitarni radnik sa Floride preselio se sa svojom porodicom u Goražde 2001. godine, unajmio zemljište i zasnovao rasadnik malina. „Prije pet godina“, kaže on „mnogo, mnogo ljudi je odlazilo za Sarajevo zato što su tamo mogli naći posao. U Goraždu sada vidim veliku nadu.“

Šačica malih gradova u Bosni postigla je uspjeh uprkos svemu. Ali da li se ovaj model može kopirati na državnom nivou zavisi od toga da li bosanski lideri mogu ostaviti etničke razlike po strani i popraviti uništeni sistem koji je odbio strane investitore. Februarski nemiri dali su aktivistima novu pokretačku snagu da traže promjene, a izazova je mnogo.

„Goražde pokazuje šta znači prvi investitor i šta može učiniti inicijativa nekoliko ljudi“ kaže Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka i bivša ministrica finansija u Republici Srpskoj.

„Ako takav trend mogu nametnuti tri osobe na vrhu države i ako se to može prenijeti na druge nivoe vlasti, ova zemlja izgledala bi sasvim drugačije.“

„Malo je lijepo“ kaže Imamović, kantonalni ministar privrede. „Najbogatiji gradovi na svijetu su mali. Pravilo je da prvo u svojoj kući poredate stvari kako treba“.

Autor: Služba za odnose s javnošću, www.bpkg.gov.ba

webmail kanton gorazdewebmail
Copyright © 2005-2018. BPK Goražde.
Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole, uz OBAVEZNO navođenje izvora.