• OBJAVLJENO: 29.05.2011.
Maćehinski odnos države prema BPK Goražde

panorama_gorazde_300511_b1.jpg

Bez 13 miliona KM podrške iz budžeta FBiH funkcioniranje institucija u BPK Goražde bit će dovedeno u pitanje, tvrde kantonalni zvaničnici. Uobičajeno upozorenje koje se iz ovog, ali i drugih finansijski neodrživih Kantona, čuje svake godine. Goraždani očekuju da iz ukupne sume od 26 miliona KM, planiranih za pomoć BPK, Posavskom i Livanjskom kantonu polovina pripadne njima, ali kriterije za raspodjelu sredstava ovaj put sačinit će Vlada FBiH.

Iznosi sredstava odobravanih Goraždu iz Federalnog budžeta u posljednjih deset godina kretali su se od 5 do 10 miliona KM godišnje. Zahvaljujući tim sredstvima Kanton formiran u Dejtonu od dvije trećine prijeratne općine Goražde, te dvije mjesne zajednice koje su reintegracijom pretvorene u općine uspijevao je servisirati ustavom predviđene institucije.

– Ako računate period od deset godina to su velika sredstva, najmanje 70 miliona KM. Neko ko za deset godina da toliko sredstava s pravom traži određene rezultate. Mislim da je veliki problem što se u proteklih deset godina ta sredstva nisu trošila za razvoj. Međutim, budžet FBiH trebao bi biti zajednički budžet, jer i mi smo dio FBiH. Ako je budžet FBiH 1.7 milijardi, ako u BPK Goražde živi najmanje 1.5 posto ukupnog stanovništva u FBiH, onda bismo svake godine trebali dobiti oko 25 miliona – kaže Demir Imamović, ministar privrede BPK Goražde. Tačno je da se najveći dio odobrenih sredstava izdvaja za plaće budžetskih korisnika, ali i to da su njihovi iznosi definirani kolektivnim ugovorima i odlukama potpisanim u Sarajevu. Njima su pridodate i obaveze prema pojedinim kategorijama stanovništva o kojima je također odlučivano u glavnom gradu. – Skoro smo slušali kako u Bihaću kažu da su plate ministara, premijera i drugih u javnoj administraciji sramotno niske, ali je činjenica da su te plate za 50 posto veće nego u našem Kantonu, iako ministri imaju iste obaveze i odgovornosti. A standarde uspostavlja Sarajevo – dodaje Imamović.

Umjesto da ga shvate kao obavezu roditelja prema petnaestogodišnjem djetetu, pojedini federalni zvaničnici na grant za BPK gledaju kao da ga izdvajaju iz vlastitih novčanika i kao da Goražde nije dio ovog entiteta. – Iako smo u proteklim godinama imali na stotine aplikacija prema Federalnim ministarstvima neshvatljivo je da smo od 2007. do 2010. godine od raspoloživih sredstava dobili manje od 1.1 posto. Po projektima apliciranim prema Ministarstvima industrije, energetike i rudarstva, zatim razvoja i poduzetništva, prometa i komunikacija, te turizma i okoliša, koja su imala na raspolaganju oko 320 miliona KM, privredni subjekti, poljoprivrednici, turističke agencije, lokalne zajednice iz BPK dobili su 3.6 miliona. To je sramota i zbog toga mi moramo biti ponekad i dosadni prema Vladi FBiH, jer želimo samo ravnopravan tretman sa ostalima – pojašnjava poslanik u Domu naroda PFBiH Mustafa Kurtović. Ministar Imamović ukazuje da BPK nije ravnopravan čak ni u trošenju kredita. Od pet milijardi maraka, s koliko je zadužena država, pretpostavlja se da je oko 3.5 utrošeno u FBiH. U BPK Goražde stigao je samo kredit Saudijskog Fonda za razvoj od 8 miliona maraka, kojeg je ovaj Kanton sam tražio i sam ga otplaćuje.

– FBiH bi ta sredstva valjda trebala ravnomjerno ulagati na prostore svih Kantona, odnosno pomagati onima koji su u tom periodu bili najsiromašniji, najviše porušeni, imali razorenu ekonomiju. Gdje je tu solidarnost? Od te tri milijarde gdje je bar tih 30 miliona? – pita se Imamović. Razorena goraždanska privreda pokrenuta je iz mrtvih, a zahvaljujući samo investitorima porijeklom iz ovog grada – vlasnicima kompanija Bekto Precisa, Prevent, zatim Ginexu kao jedinoj uspješnoj namjenskoj bh kompaniji, BPK Goražde već godinama je jedini Kanton koji ima izvozni suficit. Međutim, zakonom o raspodjeli javnih prihoda izvoz se kažnjava, a uvoz nagrađuje. – Jedan od ključnih kriterija odnosi se na iznos prikupljen od PDV-a pa tako Kanton koji ostvaruje veći uvoz ima i veće javne prihode od indirektnih poreza. Na svaku uvezenu robu se plaća porez, a mi najmanje uvozimo u FBiH i imamo najmanje. U proteklih nekoliko godina mi smo povećali izvoz za 50 posto, već dugo imamo veći izvoz od uvoza, ali se na izvezenu robu ne plaća PDV. Zato svaka naša aktivnost koja utiče na povećanje izvoza nema nikakvog efekta na povećanje prihoda – pojašnjava Imamović. Ravnopravnost u okviru FBiH usvajanjem posebne Deklaracije prošle godine zatražila je i Skupština BPK. Promjenu odnosa prema ovom dijelu države jednoglasno su zatražili poslanici svih stranaka. – Kanton se može učiniti samoodrživim samo izmjenom zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i to po hitnom postupku. Bez toga ćemo i dalje biti u pozicii da poslanici, premijeri, ministri mole nadležne u FBiH da nam prebace … „nešto“. Nema šta da nam prebace, već da ispoštuju svoju ustavnu obavezu i da svojim Kantonima omoguće normalno funkcionisanje. Trenutni koeficijent izračunava se na osnovu vrlo komplikovane formule, jer je njena osnova površina Kantona, broj stanovnika, broj učenika i logično je da mali Kantoni tako ne mogu opstati – ističe Mustafa Kurtović.

Evidentno je da dosadašnji način utroška sredstava federalne potpore nije dao nikakve rezultate, osim „funkcioniranja sistema“ i da se nešto mora promijeniti. Istine radi, često je služio za međustranačka prepucavanja, ali i predizborne trikove kojima je grant sa nivoa FBiH prezentiran kao vrhunac diplomatskih vještina onih koji su na vlasti. Analiza minimuma neophodnog za funkcioniranje državnog aparata i usklađivanje zakona o raspodjeli javnih prihoda, uz istovremenu promjenu odnosa entitetskih Ministarstava prema siromašnim Kantonima, najbolji je i najpošteniji recept za prevazilaženje situacije u kojoj milioni odlaze, a iza njih ne ostaje ništa. Osim institucija sistema.Evidentno je da je BPK Goražde kroz federalne grantove do sada „potrošio“ dvije trećine putne komunikacije prema Sarajevu, ali i to da Sarajevo nije shvatalo ili nije željelo da shvati da je komunikacijska izoliranost jedan od ključnih problema Goražda i da novac treba uložiti u radove. Tako bi i obećanje iz Dejtona, te iz svih predizbornih kampanja, o brzoj cesti prema Goraždu bilo ispunjeno. – Jedan od ključnih razloga je nerazvijenost osnovne infrastrukture, a prioritet broj jedan je kvalitetna cesta. To je slučaj ne samo sa ovim već i susjednim regionima Srbije i Crne Gore. Neophodno je da država obezbijedi bar jednake uslove, jer mi to ni 15 godina nakon rata nemamo iako smo na raskrsnici između BiH, Srbije i Crne Gore i dalje Makedonije, Albanije i Grčke. Taj koridor za Sarajevo bio je politički cilj i obećanje od svih nivoa vlasti, ali ni danas nemamo efekata. To destimuliše i vlasti i poduzetnike jer su svi prestali da vjeruju da će to obećanje biti ispunjeno. Ovako dajemo poruku da će ovaj dio BiH i dalje biti odsječen od svih, najnerazvijeniji i da se ovdje ne isplati ulagati. Prestanimo raditi kao da država traje samo jednu godinu i davati obećanja tek zato što ih je lijepo čuti. Potrebna nam je ozbiljna diskusija sa FBiH i državnim organima o komunikaciji za Goražde i Podrinje – poručuje Demir Imamović.

piše: Alen Bajramović

(preuzeto sa gorazdeonline.com)

Autor: Služba za odnose s javnošću, www.bpkg.gov.ba

webmail kanton gorazdewebmail
Copyright © 2005-2019. BPK Goražde.
Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole, uz OBAVEZNO navođenje izvora.