• OBJAVLJENO: 30.08.2005.
U Goraždu održan Okrugli sto na temu „Izgradnja regionalne sanitarne deponije komunalnog otpada“
Goražde ni u kom slučaju ne smije propustiti ovu šansu!


U organizaciji Vlade BPK-a Goražde i njenog Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Goraždu je održan Okrugli sto na temu „Izgradnja sanitarne regionalne deponije komunalnog otpada“.
U radu ovog Okruglog stola pored Premijera BPK-a Goražde Salka Obhođaša i članova Vlade kantona, učestvovali su i : federalni ministar prostornog uređenja i okoliša Ramiz Mehmedagić sa saradnicima, načelnici općina Gornjedrinske regije- članovi nedavno formiranog Međuopćinskog vijeća za izgradnju regionalne sanitarne deponije komunalnog otpada, predsjednici skupština MZ Zupčići i Vitkovići, direktori i predstavnici javnih komunalnih preduzeća „Rad“ Sarajevo, „6.mart“ Goražde, firme „Bosna-S“ Sarajevo, Instituta za hidrotehniku Sarajevo, kao i predstavnici kantonalnog Udruženja „Eko-zeleni“, OHR-a i EUFOR-a.
Nakon uvodnog izlaganja Premijera BPK –a Goražde mr. Salka Obhođaša, federalni ministar za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Ramiz Mehmedagić govorio je o ulozi i značaju izgradnje sanitarnih deponija u BiH sa aspekta Zakona o zaštiti okoliša, kao i drugih zakona koji regulišu ovu oblast, ali i sa aspekta zahtjeva naše zemlje za ulazak u EU , čiji prijem neće biti moguć bez primjene evropskih standarda u svim oblastima, pa tako i u oblasti zaštite okoline.

On se na početku svog izlaganja osvrnuo na proteste mještana Zupčića i Luga čije područje je obilježeno za eventualnu lokaciju regionalne deponije komulanog otpada, koji su kazali da je ovo voćarski kraj i da će izgradnjom sanitarne deponije doći u pitanje proizvodnja voća kao zdrave hrane.
„Upravo je obrnuto, jer sa sadašnjim divljim deponijama smeća nijedan poljoprivredni proizvođač neće moći dobiti certifikat da proizvodi zdravu hranu“- naglasio je ministar Mehmedagić.
On je kazao da je u BiH predviđena izgradnja 16 regionalnih deponija, a Svjetska banka je za prvih šest već obezbijedila finansijska sredstva. Pored sarajevske, banjalučke, zeničke i lukavačke sanitarne deponije pojavljuje se i goraždanska deponija, koja ulazi na „mala vrata,“ zahvaljujući upornim insistiranjima goraždanskih zvaničnika vlasti, kao i struktura na međunarodnom nivou da se konačno riješi problem zagađenosti voda rijeke Drine.
„Blizu smo rješenja i možemo odmah otpočeti projekat izgradnje goraždanske deponije jer su sredstva već obezbjeđena,“- naglasio je ministar Mehmedagić, koji je kazao da će ako Goražde propusti ovu šansu, a vremena je malo, 26 miliona dolara otići na drugu stranu, u druge gradove zainteresovane za izgradnju sanitarne deponije. On je takođe naglasio da se građani Zupčića i Vitkovića ne smiju primoravati da prihvate realizaciju ovog projekta, već se do pristanka mora doći u jednom civilizovanom dijalogu, u kome se tačno mora znati šta ko hoće i kakve garancije dobiva. Građani ovih mjesnih zajednica isto tako, moraju imati odgovornost u odnosu na 100.000 drugih i ne gledati samo svoju poziciju, i ako se ovo pitanje tako postavi, mora se postići rješenje, kazao je federalni ministar Ramiz Mehmedagić.
O upravljanju otpadom i sanitarnim deponijama govorila je mr. Esma Kreso stručnjak za okoliš u firmi „Bosna-S“ iz Sarajeva, dok je o iskustvima sarajevske sanitarne deponije za odlaganje čvrstog otpada, više detalja iznio stručni saradnik za planiranje u KJ.K.P. „RAD“ iz Sarajeva Abid Mulaomerović.

Na temu „Sanitarna deponija kao građevinski objekat, projektovanje i procjena uticaja na okolinu „ na ovom Okruglom stolu govorio je i prof. dr.Tarik Kupusović, direktor Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.
Iz svega što se moglo čuti, sanitarne deponije grade se sa maksimumom zaštitnih mjera i njihov uticaj na okolinu je minimalan. Ove deponije koje se jedino mogu graditi na regionalnom nivou, neophodnost su koja našoj zemlji omogućavaju efikasnu primjenu niza zakona o zaštiti okoline bez kojih u budućnosti neće biti moguće ni govoriti o bilo kakvom ozbiljnijem projektu u okviru evropskih standarda.
Nakon ovih tema, otvorena je javna rasprava na kojoj je definisan jasan stav da je izgradnja regionalne sanitarne deponije na području ove regije neophodna sa apekta svih zakona o zaštiti okoline i evropskih standarda, kao i sa aspekta ekonomske opravdanosti.
Za izgradnju goraždanske sanitarne regionalne postoji saglasnost svih načelnika općina Gornjedrinske regije, a mjesto njene izgradnje treba što brže definisati, bez prisile stanovništva.
Otklonjena je i bojazan pojedinih, a posebno predstavnika mjesnih zajednica Zupčići i Vitkovići, da će izgradnja deponije na lokalitetu njihovih mjesnih zajednica dovesti do neugodnih posljedica za okolinu i ljude koji tu žive, kao i bojazan da neće biti izgrađena prema svim tehničkim i normativnim standardima, te zaključeno da je potrebno raditi na izmjeni svijesti ljudi o neophodnosti njihovog ličnog učešća u izgrađivanju ljepšeg i čistijeg svijeta.
Podršku izgradnji regionalne sanitarne deponije u Goraždu dalo je i kantonalno Udruženje“EKO- Zeleni“ kao i svu pomoć u animiranju šire javnosti.

Na kraju, zaključeno je kako ni u kom slučaju ne treba dozvoliti da novac namijenjen izgradnji ove deponije ode na drugu stranu, pa je radi dodatnog animiranja javnosti načelnik Općine Goražde prof. Mustafa Kurtović zadužen da za petak, 02.09.2005.godine u Velikoj sali Centra za kulturu sa početkom u 10,00 sati organizuje novu prezentaciju Projekta izgradnje sanitarne regionalne komunalnog otpada na koju će pozvati građane mjesnih zajednica Zupčići i Vitkovići, kao i sve ostale zainteresovane građane.
Ovom prezentacijom kao i širom medijskom podrškom, građani ovog kantona upoznaće se sa prednostima izgradnje sanitarne deponije i razlozima zbog kojih ne treba dopustiti da Goražde propusti šansu koju ima kad je riječ o zaštiti životne okoline i stvaranja čistog grada i Kantona.

Autor: Služba za odnose s javnošću, www.bpkg.gov.ba

webmail kanton gorazdewebmail
Copyright © 2005-2019. BPK Goražde.
Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole, uz OBAVEZNO navođenje izvora.